DIGITALIZACIJA GROBNIČKE ČAKAVŠTINE

Projekt koji se često kratko naziva samo “Digitalizacija”, dio je višedesetljetnih nastojanja Katedre da domaći, grobnički govor, sačuva od zaborava i anglifikacije, budući da smo svjesni sve snažnijeg pritiska globalizacije u jeziku i, općenito, u izražavanju.

S početkom 2026. godine, Digitalizacija je postala integralnim dijelom sveobuhvatnog projekta u nastajanju: “Centar za istraživanje i popularizaciju čakavštine i glagoljske baštine”. Naime, Grobnik nije poznat samo po bitci na Grobničkom polju i slavnoj vojnoj prošlosti i izuzetnom strateškom položaju. Na Grobniku je nastao prvi prijevod Biblije u skriptoriju potpomognutom sredstvima knezova Frankopana i pod vodstvom katoličkog reda Pavlina. Nastao je i molitvenik Gašpara Vnučića, Drugi novljanski brevijar, Tužna slova popa Martinca… Sve su to neobično važna djela koja su Grobnik, kao grad koji je sudjelovao u nastajanju Vinodolskog zakonika stavila na kartu važnih glagoljskih središta. Upravo stoga, Katedra aktivno radi na oživljavanju nekadašnjeg statusa i prezentaciji bogate glagoljske baštine.

Projekt Digitalizacija grobničke čakavštine kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske logični je nastavak stremljenjima Katedre i njenih istaknutih članova (članica), zahvaljujući čijoj se stručnosti i poznavanju materije, grobnički govor našao na listi zaštićenih nematerijalnih dobara RH. Radi se o prof. emeriti Ivi Lukežić i dr. sc. Sanji Bogović (Zubčić).

U sklopu projekta, od 2024. godine, nastala su 4 dokumentarna filma: Vječni trag u travi – posljednji čobani Grobnika, Grobnički sir – iskonski okus Grobnišćine, Grobnički tišjari – ruke koje su oblikovale povijest i Gašparov mlin – zadnji grobnički malin. Svi ovi dokumentarci se, osim baštinskom temom, bave i specifičnim izrazima na grobničkoj čakavici.

2026. godine na pomolu je, do sad najzahtjevnija etapa Digitalizacije. U suradnji s dvije grobničke baštinske udruge: Grobnički dondolaši i KUD Zvir Jelenje, osigurali smo prostor (lihu) na kojoj ćemo, uz partnere, posaditi tradicionalne grobničke kulture, sa željom cjelogodišnjeg prikaza starinskih načina obrade zemlje, uz upotrebu tradicionalnih alata i opisom postupaka i alata grobničkim govorom.