GROBNIČKI GOVOR

Jedan od temeljnih ciljeva djelovanja Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine bio je i ostaje zaštita, čuvanje i promicanje grobničkoga govora. Tome u prilog Katedra je od 1994. do 2004. godine objavljivala Grobnički list, jedinstveno glasilo pisano grobničkom čakavštinom. S druge strane izdavački opus u nakladi Katedre sadrži znatan broj knjiga, između kojih je i antologijsko djelo Grobnički pisci 20. stoljeća, čiji su autori svoje pjesničke i prozne radove pisali grobničkom čakavštinom. I u drugim segmentima djelatnosti akcentira se grobnički govorni idiom. U znanstvenim skupovima koje organizira Katedra znatan je broj izlaganja povezan uz grobnički govor. Nezaobilazna je i čakavska glazbena manifestacija Festival Grobnička skala, na kojem se izvode pjesme na više čakavskih izričaja, a prvenstveno na grobničkom. Poticanje domaćeg izričaja od strane Katedre zalazi i u druge sfere. Župa sv. Filipa i Jakova u Gradu Grobniku 2005. godine obilježavala je devet stoljeća opstojnosti. U sklopu proslave ove visoke obljetnice 24. travnja 2005. godine u župnoj crkvi u Gradu Grobniku održana je kuriozitetna Grobnička maša. Tekst za svetu misu na grobničkoj čakavštini priredila je Vlasta Juretić uz mentorstvo grobničkog svećenika, inače člana Predsjedništva Katedre dr. sc. Josipa Manjgotića, koji je i predvodio misno slavlje. U crkvenom obredu sudjelovao je Katedrin Dječji zbor Skalica, koji je izvodio pjesme pisane grobničkim idiomom za koje je tekstove također napisala Vlasta Juretić. Tekstove je uglazbio Anton Marijo Kamenar, koji je i dirigirao zborom. Što se sakralnih sadržaja tiče, ističe se još jedna posebnost. Nakon više desetljeća 2000. godine uređen je devastirani put koji vodi prema Kalvariji na Cerničkom vrhu. Tom je prigodom izgrađeno četrnaest postaja Križnog puta na kojima su grobničkim govorom upisani tekstovi
Muke Isusove autorice Vlaste Juretić.

Često je prioritetno ili u pozadini određenih kulturno-zabavnih sadržaja koje organizira Katedra prisutan naš domaći izričaj, pri čemu je poseban obol dala Vlasta Juretić. Scenska skupina Katedre, koja je okupljala djecu predškolske dobi i odrasle, u raznim je prigodama izvodila scenska uprizorenja i druge prigodne tekstove Vlaste Juretić pisane grobničkim izričajem. Ova je skupina, bilo da je nastupala na Grobnišćini ili u širem okruženju, uvijek nailazila na izvanredan prihvat oduševljene publike.

Njegovanje grobničkoga govora vidljivo je i u drugim Katedrinim sadržajima i projektima. Dugi niz godina za učenike osnovnih škola Katedra provodi natječaj Darovani. U sklopu natječaja učenici pišu prozne i pjesničke literarne radove na grobničkoj čakavštini, a njihov se rad ocjenjuje. Tijekom vremena natječaj se proširio i na čakavske govore Hrvatskog primorja. Čakavskom izričaju podređen je i Katedrin godišnji natječaj ČA nad Kvarneron.

Ipak najznačajniji je obol njegovanju grobničkoga govora objavljivanje kapitalnog djela, knjige Grobnički govor XX. stoljeća (gramatika i rječnik) popularno zvan Grobnički rječnik. Rad na knjizi bio je izrazito zahtjevan i vremenski dug. Već je na znanstvenom i stručnom skupu Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi, održanom 1994. godine, dr. sc. Iva Lukežić izlagala temu Teorijske i metodološke
pretpostavke za izradu rječnika grobničkoga govora. Ovo jedinstveno djelo, rezultat višegodišnjeg rada dr. sc. Ive Lukežić i dr. sc. Sanje Zubčić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, predstavljeno je javnosti početkom svibnja 2008. godine.

Trud Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine oko njegovanja grobničkoga govora kulminirao je nemjerljivim radnim uspjehom – grobnički govor uvršten je u Registar zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Za ovo visoko priznanje Grobnišćina duguje posebnu zahvalnost u prvom redu dr. sc. Ivi Lukežić i Vlasti Juretić, koje su svojim višegodišnjim požrtvovnim radom dale nemjerljiv doprinos da grobnički govor bude zaštićeno dobro.

Ovo visoko priznanje Ministarstva kulture Republike Hrvatske, dodijeljeno 19. listopada 2011. godine, bilo je uvod za obilježavanje dvadesete godišnjice djelovanja grobničke katedre. Grobnički idiom čakavštine svrstan je na listu od 101 zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra, uz bok govoru i toponimiji sela Vidonje, govoru otoka Suska i posavskog sela Siče, govoru Starih Perkovaca i zadarskih Arbanasa te žminjskom govoru. Ispod stavke 25 piše: grobnički govor – grobnička čakavština (Grobnik). To priznanje radi njegova očuvanja obvezuje Katedru na mjere zaštite. Jedna od mjera zaštite korištenja grobničkoga govora znači da se svaki objavljen tekst na grobničkoj čakavštini treba lektorirati kako bi se novim naraštajima prenosio u stanju u kojem je preuzet od naših predaka. Dobiveni status treba održati i dokazivati da se jezik upotrebljava, pa Katedra kontinuirano, u realizaciji raznih projekata podupire grobnički govor.