ARHIVA VIJESTI
PROGOVORI ČEZ HARTU

“Grobnički je govor desetljećima predmet istraživanja, bilježenja i čuvanja, no jezik istinski živi tek kada ga govorimo, pišemo i čitamo.
Iz te je misli nastala radionica kreativnog pisanja na grobničkoj čakavštini, koju je osmislila književnica Karmela Špoljarić. Tijekom jednog kreativnog vikenda nastalo je dvadeset i osam kratkih priča – o ljudima, ljubavi, domu, uspomenama, humoru, svakodnevici i svijetu oko nas.
Ova zbirka ne želi biti ni rječnik ni gramatika. Želi biti knjiga koju ćemo uzeti u ruke iz užitka i koja će pokazati da se na grobničkoj čakavštini može pripovijedati o svemu.
Neka zato grobnička čakavština još jednom progovori – čez hartu. “
Kratak je ovo sažetak Iva Bogovića o onome što nas “čeka” u knjizi “Progovori čez hartu” skupine autora – sudionika dvodnevne radionice pisanja u Kaštelu Grobnik, a u sklopu Katedrinog programa (i 30-godišnjeg nastojanja!) očuvanja grobničke čakavštine. Uz svesrdnu pomoć Ministarstva kulture i medija te Općine Čavle, grobnička se čakavština našla na stranicama još jednog, posljednjeg za ovu godinu, izdanja Katedre.
U ponedjeljak, 16.11.2026., od 18,30 sati, dođite u galeriju Kaštela i poslušajte što o ovoj knjizi imaju za reći autori i urednica, a dobra je to prilika i za ugodni razgovor u našem jedinstvenom ambijentu.
Dobrodošli!
Uzorci pohranjenog vremena II
Postoje susreti s prirodom koji ne završavaju u trenutku u kojem su se dogodili. Ostaju u sjećanju, u fotografiji, u bilješci ili u nekom detalju krajolika kojem se ponovno vraćamo.
Upravo takvim tragovima vremena bavi se Andrea Musa. Kroz slikarstvo, videoinstalaciju i tekst, umjetnica istražuje odnos čovjeka i prirode, prolaznost i načine na koje pamtimo svijet oko sebe.
Njezini radovi nastaju iz osobnog arhiva bilježaka, fotografija i videosnimki prikupljanih tijekom gotovo dvadeset godina boravaka u prirodi.

Otvorenje izložbe je 13.11.2026. u 19,00 sati. Dobrodošli!

Gdje je Zrinjski?
Karlo Hubak i Nataša Rajčević napisali su autorsku predstavu po operi Ivana pl. Zajca “Nikola Šubić Zrinjski”.
Predstava polazi od slavne opere “Nikola Šubić Zrinjski”, ali vidjet ćete izvedbu koja je dijelom komično-tragična suvremena drama, a dijelom fascinantna opera u izvedbi najboljih riječkih pjevača, glumaca i svirača.
Dirigent: Karlo Hubak
Nastupaju: Olivera Baljak, Gabrijela Deglin, Marko Fortunato, Nika Grbelja, Jure Počkaj, Andrea Slama, Slavko Sekulić, Nenad vukelić
i članovi riječkog simfonijskog orkestra: Osman Eyublu, Vesna Kolacio, Petar Kovačić, Aned Sngryan, David Stefanutti, Kata Stojaković
Ovo gostovanje predstave pomogla je Primorsko-goranska županija.
www.hnk-zajc.hr

Toni Buterin: Oda Grobniku, čez sliku i haiku
4. studenog 2026. godine u prostoru Galerije SUG, u Kaštelu Grobnik, svečano ćemo predstaviti prvo ovogodišnje izdanje Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine. Veliko je zadovoljstvo da se radi o zbirci haiku poezije našeg dugogodišnjeg člana Tonija Buterina.
No, kuriozitet je da je Toni, nikome ne govoreći, prijavio svoj rad na natječaj “Vlastinim tragom”, na kojemu se radovi ocjenjuju anonimno, tako da do pobjede na natječaju, nitko nije znao ime autora. Vjerujemo da je ovo dodatna vrijednost prvom haiku izdanju na grobničkoj čakavštini. Više smo no ponosni na ova mala, ali važna pomicanja granica i obogaćivanje sadržaja našega voljenog govora.
Što o knjizi kaže urednik, Ivo Bogović:
Da haiku more progovorit po grobniški? Z Odun Grobniku Toni Buterin va ovoj drevnoj pjesničkoj formi nahaja novi dom mej Pojen, Ričinun i Planinah. Va ov rukovet od
sedavnajst slogih stanu i malin i pinjata, boće i Dondolaši, i daž i snig, i ditinjstvo, i mladost i smrt. Se su to sličice od kistih je storen jedan život.
Pred nas je došla prva haiku zbirka pisana na grobniškoj čakavštini. Trejset i pet pjesničkih minijatur ke prate minijature storene po fotografijah z Tonijevoga albuma, ke skupa čine intiman album Grobnišćine. Toni ne opišuje zavičaj zvana. On z besedami riše sliku svoje Grobnišćine, njejega diha, zvuka, jednog časića va viru vrimena onako kako ga se on domišja.
Od jutarnjega mraza do zadnjega počinka, ova po obimu mićišna, a po značaju jako velika knjiga, poveda o onemu od česa smo storeni. Poveda o vrimenu, pripadnosti, prolaznosti i jubavi prama kraju z kega smo zrasli. Ovo stvarno je
„Oda Grobniku,
na čakavskon zajiku –
tu j jubav moja.“
Impressum govori da je urednik izdanja Ivo Bogović, recenzentica prof. dr. sc. Vjekoslava Jurdana, lektorica i korektorica prof. dr. sc. Sanja Bogović, a grafički je zbirku uobličila Ena Zita Linić. Knjiga je tiskana u 200 primjeraka.

Smisli, zapetljaj, raspetljaj!
U sklopu programa Čudotvornica na putu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, u Kaštelu Grobnik 30. listopada 2026. održat će se kreativna radionica stvaranja bajke inspirirane kulturno-povijesnom baštinom Grobničkog kraja.
Uz pomoć odabranih muzejskih predmeta, lokalnih priča i bajkovitih motiva, djeca će se upustiti u maštovitu pustolovinu stvaranja vlastite bajke. Kroz igru i zajedničko pripovijedanje, koristeći elemente Proppove morfologije bajke, osmišljavat će neobične junake, čarobne predmete, tajanstvene pomagače i uzbudljive zaplete.
Spajajući bogatu baštinu Grobničkog kraja s dječjom maštom, na radionici će nastati nova, jedinstvena grobnička bajka!
Radionica je namijenjena djeci osnovnoškolskog uzrasta.

Soareja u Gradu – Marin Bilić
Soareja u Gradu, u nastavku godišnjeg ciklusa dovod u grobnički Kaštel mladog i talentiranog harmonikaša Marina Bilića. Ovaj je 24 – godišnji umjetnik već postigao mnogo u svojem profesionalnom putu, a Katedra ima čast i zadovoljstvo prirediti koncert koji će svim ljubiteljima harmonike zasigurno ostati u lijepom sjećanju.
23. listopad 2026. u Galeriji SUG, Kaštel Grobnik, 18,00 sati.
BIOGRAFIJA iz pera Bilića:
Zovem se Marin Bilić. Rođen sam u Rijeci 3. 10. 2002. godine. Osnovnu školu, opću i glazbenu, završio sam u Novom Vinodolskom, a nakon završene Srednje
glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci upisao sam Glazbenu akademiju u Puli te u klasi prof. Ivana Šverka diplomirao 3. 7. 2026. godine.
Nastupao sam u mnogim zemljama (Slovenija, Italija, Slovačka, Španjolska, Danska) i na brojnim istaknutim kulturnim prostorima, poput Kazališta Komedija,
HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, Muzičke akademije u Zagrebu i Malog rimskog kazališta u Puli, na Samoborskoj glazbenoj jeseni i Varaždinskim baroknim večerima. Bio sam gost mnogim istaknutim sastavima i osobama, kao što su Riječki filharmonijski orkestar, Zbor HRT-a, Zoran Majstorović, Zvjezdan Ružić itd.
Snimao sam glazbu za filmove, spotove i serije. Pohađao sam majstorske tečajeve prominentnih glazbenika, kao što su Frederic Deschamps, Geir Draugsvool, Vincent Lhermet, Mario Stefano Pietrodarchi te brojni drugi.
Bio sam laureat i finalist mnogih natjecanja, od kojih vrijedi izdvojiti:
– 1. mjesto na međunarodnom natjecanju ASPUŠ u Slovačkoj
– Nagradu Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe
hrvatskog autora
– 2. mjesto na Međunarodnim Susretima harmonikaša
– 7. mjesto na Svjetskom trofeju
– 5. mjesto na prestižnom međunarodnom natjecanju PIF Castelfidardo u Italiji.
– odabran za finalista uglednog Međunarodnog natjecanja Ferdo Livadić u Samoboru.
Godine 2023. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli dodjeljuje mi Rektorovu nagradu. Iste godine dobio sam zahvalnicu grada Novog Vinodolskog za postignuta dostignuća iz kulture.
Imam širok raspon umjetničkih interesa te sam 2021.g. osvojio 3. mjesto na državnom natjecanju mladih pjesnika na Goranovom proljeću. Posebna mi je čast bila praizvoditi skladbu Gravitaciones s orkestrom u Španjolskoj.
Dobitnik sam dviju Erasmus stipendija pomoću kojih sam odradio cjelogodišnje usavršavanje na Glazbenoj akademiji Musikene u Španjolskoj, u klasi prof. Iñakija Alberdija, i jednosemestralno usavršavanje na Conservatorio di musica Tartini u Trstu, Italija, u klasi prof. Corrada Rojca.
PROGRAM KONCERTA:
Royer: La Zaïde
Dora Pejačević: Maštanja, op. 17: V. Molba
Blumenleben (Život cvijeća), op. 19: Potočnice
Walzer Capricien, op. 28: IV. Wiegend
J. Strauss/ A. Grünfeld (prir. Y. Shiskin): Soirée de Vienne Op. 56 (Bečke večeri)
Antonio Carlos Jobim: Girl from Ipanema (vlastita obrada)

Korina Juretić Faraguna: Mikrokozmos
Druga zbirka autorice koja obuhvaća stotinjak pjesama podijeljenih u tri velika ciklusa, s tri različita jezična sustava: čakavski grobnički govor, hrvatski standard i engleski jezik (u kombinaciji s grobničkom čakavštinom). Upravo ova jezična raznolikost daje različiti ritam svakom ciklusu, a grafičke “pauze” originalna su djela Celestine Vičević, nastala kao slikaričine impresije nakon čitanja Korininih stihova.
Godina izdanja: 2025.
Promocija: 29. listopada u 18,00 sati, Galerija SUG, Kaštel Grobnik
Impressum:
Urednica i recnzentica: prof. dr. sc. Vjekoslava Jurdana
Jezična savjetnica: prof. dr. sc. Sanja Bogović
Likovno oblikovanje: dr. art. Celestina Vičević
Prijelom i priprema za tisak: Ena Zita Linić
Prepjev s engleskog: Ivo Bogović
Naklada: 200 primjeraka
Trideset godina umjetničkih susreta na Grobniku
Otvorenjem izložbe jubilarne Kolonije svečano počinje Grobnička jesen 2026
U srijedu, 14. listopada 2026., u 18 sati, u Galeriji suvremene umjetnosti Grobnik, smještenoj u povijesnom frankopanskom Kaštelu u Gradu Grobniku, bit će svečano otvorena izložba radova ovogodišnje Umjetničke kolonije Grobnik. Tim će se događanjem ujedno obilježiti svečano otvorenje Grobničke jeseni 2026., manifestacije koja je svojim programima još krajem ljeta zakoračila u novu sezonu, ali je za službeni početak sačuvala posebnu priliku – tridesetu obljetnicu Kolonije.
Punih trideset godina nakon prvog okupljanja umjetnika 1996., grobnička Kolonija postupno obnavlja širinu svojih susreta i međunarodnih suradnji. Nakon pandemijske stanke i nekoliko izdanja manjeg opsega, ove je godine ponovno dobila međunarodni karakter. Zahvaljujući suradnji Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine i mađarskoga kulturnog instituta Liszt u Zagrebu, četirima hrvatskim umjetnicama pridružila se mađarska umjetnica Andrea Szocs.
Uz nju, u ovogodišnjoj Koloniji sudjelovale su Alba Miočev, Marina Rajsić, Jasna Šikanja i Hana Belobrk. Umjetnička voditeljica Kolonije je dr. art. Celestina Vičević, grafičarka i profesorica na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Izložba će publici predstaviti rezultate njihova susreta, različite autorske pristupe i radove kojima se nastavlja priča započeta prije tri desetljeća.
Trideseta obljetnica nije samo prigoda za pogled unatrag. Ona podsjeća koliko vrijedi ustrajno stvarati prostor u kojem se umjetnici mogu susresti, raditi i ostaviti trag koji ostaje zajednici. Tijekom godina na Grobniku su stvarali istaknuti hrvatski umjetnici poput Vlade Marteka, Joška Eterovića, Tome Gerića, Voje Radoičića, Zvonimira Kamenara, Josipa Butkovića, Zdravka Milića i Predraga Todorovića. Njihova djela, zajedno s radovima brojnih domaćih i inozemnih autora danas čine jednu od najvećih izvaninstitucionalnih zbirki umjetničkih djela koja broji gotovo 500 slika, skulptura, crteža i grafika, čime ponosno svjedoči o raznovrsnosti zbirke i dugogodišnjim umjetničkim vezama Grobnika.
Važnu ulogu u stručnom oblikovanju zbirke imali su povjesničari umjetnosti Berislav Valušek i Boris Toman, čijom je selekcijom 2002. oblikovana Zbirka suvremene likovne umjetnosti Grobnik. Galerija SUG danas, uz beskrajnu zahvalnost svojim začinjavcima, napreduje na valu mladosti i entuzijazma mladih umjetnika i kustosa, predvođenih kustosicom Katerinom Jovanović čiji je entuzijazam Galeriji SUG donio novu energiju i zamah te je u kratko vrijeme učinio mjestom u kojem mnogi autori s ponosom izlažu svoje radove. Poštovanje prema onima koji su postavili temelje pritom se prirodno povezuje s otvaranjem prostora novim autorima, idejama i publici.

Za Katedru i Grobnik, ovogodišnja je Grobnička jesen zapravo počela još prije kalendarske jeseni, održavanjem jubilarne Kolonije 19. i 20. rujna. Program se nastavio 23. rujna obilježavanjem Dana europske baštine u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja Rijeka, a 2. listopada u Sokolani je održana projekcija dugometražnog lirsko-edukativnog dokumentarnog filma Tonija Košćine, „Šapat gljiva“.
Nakon svečanog otvorenja izložbe Kolonije slijedi završna svečanost projekta Darovani, kojim Katedra već godinama potiče dječje stvaralaštvo na čakavštini. Time se umjetnički susreti nastavljaju ondje gdje se stvaraju njihovi budući sudionici – među djecom i mladima koji istražuju vlastiti jezik, zavičaj i mogućnosti izražavanja.
Jesen će donijeti i predstavljanja novih knjiga u nakladi Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine. Među njima je „Mikrokozmos“, zbirka poezije Korine Juretić Faraguna, nastala pod uredničkim vodstvom prof. dr. sc. Vjekoslave Jurdane. Slijedi „Oda Grobniku čez sliku i haiku“ Tonija Buterina, koju Katedra predstavlja kao prvu zbirku haiku poezije na grobničkom govoru. Posebno mjesto pripada zbirci kratkih priča „Propiši čez hartu“, nastaloj u sklopu radionica kreativnog pisanja književnice Karmele Špoljarić. Šest autorica i jedan autor napisali su 28 priča raspoređenih u četiri poglavlja. Njihovi radovi pokazuju da grobnički govor, zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, živi i kao jezik suvremenoga književnog stvaralaštva: jezikom svojih predaka moguće je pripovijedati nove priče, oblikovati različite likove i govoriti o današnjem svijetu.
U programu će se obilježiti i trideset godina umjetničkog stvaralaštva grobničke pjesnikinje Vesne Miculinić Prešnjak, članice Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine. Nastavljaju se koncerti iz ciklusa „Soareja va Gradu“ koje već 23. listopada otvara harmonikaš Marin Bilić, dok izložbeni program Galerije SUG donosi otvorenje izložbe Andree Musa 13. studenoga i izložbe Tomislava Hršaka 18. prosinca.
Znanstveni skup „Grobnišćina: znakovi, tragovi, smjerokazi“ ove će godine biti u cijelosti posvećen profesorici emeriti Ivi Lukežić, članici Katedre, dijalektologinji i neumornoj istraživačici jezične baštine. Suautorica knjige „Grobnički govor XX. stoljeća“, koju je napisala s prof. dr. sc. Sanjom Zubčić, svojim je radom dala važan doprinos radu Katedre, i još više poznavanju i očuvanju grobničkoga govora te njegovu prepoznavanju kao zaštićenoga nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.
Svečani završetak Grobničke jeseni 2026. planiran je za 21. prosinca, kada bi svoja vrata trebala otvoriti osvježena Zavičajna zbirka Grobnišćine. Bio bi to prikladan završetak programa u kojem se suvremeno stvaralaštvo neprestano susreće s baštinom, a pogled prema budućnosti oslanja na ono što je zajednica sačuvala.Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine poziva ljubitelje umjetnosti, prijatelje Grobnika i sve zainteresirane da u srijedu, 14. listopada, u 18 sati dođu u Galeriju SUG (Kaštel Grobnik) i zajedno obilježe trideset godina Kolonije te svečano otvorenje Grobničke jeseni 2026.
30. obljetnica umjetničkog rada Vesne Miculinić Prešnjak

Vesna Miculinić Prešnjak je jedna od članica Katedre koja se rado odaziva i sudjeluje na većini događanja u organizaciji Katedre. U svojih je 30 godina spisateljskog djelovanja izdala 31 knjigu na čakavštini i standardu.
Uvijek rado ugošćujemo Vesnu na promocijama, druženjima i radionicama za najmlađe u kojima Vesna prenosi dio svoje mudrosti, ali i pjesničkog umijeća.
Ako bismo, ipak, pokušali reći nešto “službeno” o njoj, onda citirajmo crticu iz njene biografije:
“Vesna Miculinić Prešnjak, rođena u Zastenicama, 1951., je pjesnikinja koja piše na grobničkoj čakavštini i standardnom hrvatskom jeziku. Diplomirala je pravo i psihologiju, a radni vijek provela je na izobrazbi kadrova učenika i studenata. Članica je Društva hrvatskih književnika – ogranak Rijeka, Hrvatskog književnog društva Rijeka, Matice hrvatske – Ogranak Rijeka, Čakavske katedre Ivan Matetić Ronjgov, Katedre čakavskog sabora za Grobnišćinu, te mnogih humanitarnih udruga. Objavila je brojne zbirke pjesama, slikovnice za djecu, te roman Na rubu noći. Dobitnica je međunarodne nagrade za esej U noći boje vina i nagrade Književno pero za roman Na rubu noći.”

ŠAPAT GLJIVA
Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine Vas poziva u petak, 2. listopada, s početkom u 19 sati, u Kaštel Grobnik (Sokolana) na projekciju dugometražnog lirsko-edukativnog dokumentarnog filma „Šapat gljiva“.
Film progovara o čudesnom svijetu gljiva kroz lik Ervina Raguzina, strastvenog riječkog gljivara i edukatora, koji prenosi i živi znanje i ljubav prema gljivama i prirodi. Nesebično dijeleći svoje bogato znanje, Ervin promiče ekološku svijest i ljubav prema prirodi te gljivarsku etiku i kulturu. Uz njegovu duboku osobnu povezanost s tajanstvenim svijetom gljiva, dokumentarac istražuje mitove i legende povezane s gljivama te otkriva mikro i makrosvijet prirode kroz atmosferičnu fotografiju i glazbu.
Film prikazuje gljive kao bića granice, između smrti i života, otrova i lijeka, straha i znanja, vidljivosti i nevidljivosti. Upravo tu njihovu neuhvatljivost, pojavnu i simboličku, dokumentarac uspješno prenosi u filmski jezik, spajajući ekološke, znanstvene i mitološke teme s umjetničkim i poetskim izrazom.
Film su tijekom dvije godine, u svim godišnjim dobima i na brojnim prirodnim staništima Primorsko-goranske i Istarske županije, snimali redatelj Toni Košćina te scenaristica i producentica Iva Lulić. Autor glazbe je Amjad Shahrour.
„Šapat gljiva“ nastao je u partnerstvu s Udrugom gljivara „Ožujka“ Rijeka, a podržali su ga Grad Rijeke, Grad Delnice i Primorsko goranska županija. Premijerno je prikazan u svibnju ove godine.
Projekcija u Kaštelu Grobnik dio je jesenske turneje ovog jedinstvenog filma.
Ulaz na projekciju je slobodan.
