GROBNIČKA ČAKAVŠĆINA-ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO
REPUBLIKE HRVATSKE/NEMATERIJALNA BAŠTINA

Darovani 2014. najbolji učenički radovi

 

   
   
   
   
   
   



„DAROVANI“ 2014. - NAJBOLJI PROZNI RADOVI

Priko sih brd i gromač moj ča odzvanja

Dea Sokolić,  7. razred OŠ dr. Josipa Pančića, Bribir, mentorica: Jelena Franjković

Prošlo leto prišla mi j prijatelica z Zagreba. Baš sam se radovala ča će prit zač ju nis videla od kad smo bile miće. Kad se j konačno pojavila na vratih, su san ju skuševala.

 ''Hodi simo, zami kufer i gremo va kamaru!''

Malo se j ogljedala i šla za manun.

Za marendun je pitala: ''Kaj budemo za gablec žemlje jeli?'' 

''A joj', mislela san, ''ma kakovu zemlju, to su lipe bubice pocukarane!''

Kad je prišlo vrime obeda, rekla san joj da gre s manun naredit stol. Hm! Ona j kladala vilice i tanjure na stol, a ja piruni i pijati. Mat je, razumi se, skuhala šuljki, bribirski specijalitet koga saki mora provat.  Navalila san na jilo kot mutava, a ona j samo brndala po pijatu.

Na kraju j rekla:''Kaj su ovo štrukli neki?''

Duro j zbunjeno gljedala i stala kot drvena Marija. Malo mi j bila smišna, ali mislela san, ipak je ona z veloga grada prišla, pa se još ni snašla.

Ma ki su joj vrazi? Niš ne pravi. A onda j i njoj prekipelo pa j rekla: ''Znaš kaj, ja tebe niš ne razmen, kaj vi govorite kineski?''

''Ki, ča mi?'', čudila san se, ''mor ti j to bribirski.''

Zela san ju za ruku i popele smo se na brdo znad Bribira s koga se vidi skrozi do Karlobaga.

Ja san divanela, a ona j slušala: ''Eto,ovo ti j moj lipi Bribir!  Bribir ti se j smestil med dvi strani gornje i dolnje. Ta lipa zelena dolina zove se Vinodolska, i dobila j ime po vinu. Davno su ga još naselili, a danas ima 16 sel. Gospodari su mu bili Zrinski i Frankopani, a z otoga vrimena još i danas stoji ukras Bribira - kula Frankopanska i grlo štirni na srid naše Vrbi. Crikva nan se zove ''Sv. Petar i Paval''. Puno učenih ljudi se j ovdi rodilo, a mi Bribirci, veseli smo i dragi ljudi. Tancamo, sopemo na sopilah i  volimo mačkare. Ali od sega najviše volimo svoje lipo ča. Ono odzvanja priko sih ovih brd i gromač i saki kantunić njega zna. I kad ja ne bin divanela  na svon lipon čakavskon, to onda više ne bin bila ja. Dal' me sada razumiš?''

Klimnula j. Srce mi j lupalo kot bat. Saki dan smo se se bolje razumele, a na kraji j rekla da će opet kletu prit. 

Tako su ča i kaj našli svoj zavičaj. Saki j za se, a jedan bez drugog ne moru.

                                                                                             

Broštulin

Marko Rošić, 8.a razred - OŠ Kostrena - mentorica: Silvana Kopajtić–Zurak, prof.

Znate ča je to broštulin?

      Povedala mi je moja nona da je njejoj noni broštulin fanj put delal kumpaniju. Ne jako veli, dobro zaprt, z dugon ručicun. Napunila bi ona tu padelicu sa zrncim sirovoga kafa i stavila nad škulju od teplega šparheta. Onda bi obrnjivala ručicu na pokroviću i dugo mešala pazeć da kafe bude kako treba: ni previše, ni premalo zbroštulano. Broštulin bi nekako z kafa zvukal se ono ča je najbolje. Va kuće i okolo kuće se je dihalo pa su susede znale kade će drugi dan popit dobro kafe. Nona bi zbroštulano kafe ohladila i spravila ga va dobro zaprtu škatulu. Kad je rabilo, žlicu po žlicu, škrbno, va malinac bi ga stavljala, mlela i kafe kuhala. A onput su se vrimena promenila i broštulin va zaborav hitila. Nonin broštulin sad na šufite počiva.

Pred manun je danas jedan drugi broštulin, školski. Ni to pravi broštulin, leh naš školski list ki se isto tako zove. Već sedmo leto va njemu se, kod zrnca kafa, mešaju naše misli i osjećaji o semu ča nan se va škole i okolo škole dogaja, naši crteži, stihi i puno slik. Tu je i naš Umejak va ken se trudimo pisat po domaću.

List se semin  pijaža aš lipo zgljeda, vesel je, pun kolora i zabavan. Si se veselimo kad ga dobijemo na početku školskog leta i uz njega se rado spametimo ča je lane bilo. Va mojoj familje i stareji ga rado pročitaju, a tako je i kod mojeh prijatelji.

I kot ča je nonin broštulin kafu daval onaj pravi gušt i aromu, tako i naš Broštulin ističe se ono ča je najbolje i najlipše va kostrenske škole.


Daž

Ema Mureta,  V. razred OŠ dr Josipa Pančića, Bribir,  mentorica: Suzana Šestak

Daž pada. zliva kot s kabla. Baba veli da se j nebo otprlo.

Kaplje, škropi, moči… Pada pa pada. Nigdir žive duše ni. Si su od daža pobigli.

Vele stari ljudi da nan se ote kosti razmočit. Jade se, špotaju daž…

Materi se roba ne suši, otac ne more va rozgi, baba bi šla šetat, ded još ni su žuki porizal….

Si su nabrušeni. Ma, da j  meni znat je l to on isti daž za koga nasrid leta reku: „Neka pada, Bogu fala!“

 

Pomorci va moje familje

Rita Balog, 4.a razred OŠ Kostrena -  mentorica: Branka Batinić

            Moja familja je z Kostrene, bivamo va Žurkove. Još se naš pra-pra-pra nonić Anton prvi otisnul na more kod kapitan i vlasnik maone. Pejal je kamiki z Žurkove v Riku.                  On je započel pomorsku tradiciju.  Za njim je pra-pra nonić Ante šal navigat kod makiništa na parnemu brodu. Ma tu ni kraj! Moj nonić je bil kapitan, a sada su to otac i barba na velemi tankeri.                                                                                                                                                  Judi mi znaju reć : „ Blago tebe kad ti otac plovi.   A ja in stanen povedat :  „ Ča blago? Pasivaju Nova leta, ni ga doma. Dojole rojendan, moj, sestrin, a njega ni. Mat je vavik sama. Ča je tu blago?  Potle se nasmejen aš se domislih kako nan je lipo kad pride doma.           Moja mat fanj put reče : „  Fala Bogu da su mi dica divojke. Bar na brod neće poć! 

 

Rožica

Lorena Vlašić, 1.b - Osnovna škola Čavle - mentorica: Neda Kanjer

 

Na proleći rožice va vrtu rastu. Diše lipe i črjene.

Ne želin jih pobirat već,  leh va nje gjedat i uživat.

Samo jednu ću odnest mojoj staroj majki ka više ne more va vrt poć.

Bit će zadovojna, a ja ću ju bušnut i podragat po milon licu.

 

Visibabe

Nina Maršanić, 1.b - Osnovna škola Čavle - mentorica: Neda Kanjer

 

Zihajaju na proleći i stežu svoj dugi zeleni vrat čez  gustu travu. Sramežjivo zvone, čekaju ki će jih opazit i divit njin se.

Dojdi nan, visibabo, došlo j vrime za cvetanji!

   



 
 

Darovani grobničkojesenski dani 2014.

30. listopada u Domu kulture Čavle

Darovani grobničkojesenski dani 2014.

zajednička završna priredba 9 osnovnih škola s područja Primorsko-goranske županije: Čavle, Jelenje-Dražice, Kostrena, Kraljevica, Bakar, Viškovo, Hreljin,  Bribir i Novi Vinodolski

Ovogodišnja je završna priredba, kao zajednički program osnovnih škola – suradnica i Katedre ČS za Grobnišćinu, opetovano potvrdila opravdanost velikog truda svih koji iz godine u godinu provode niz aktivnosti u okviru projekta Grobničkojesenski dani. A ove je godine dobro osmišljen, dinamičan zajednički program osnovnih škola: Čavle, Jelenje-Dražice, Kostrena, Kraljevica, Bakar, Viškovo, Hreljin,  Bribir i Novi Vinodolski, izazivao pljesak za pljeskom publike u punoj dvorani Doma kulture u Čavlima. Ne bez razloga jer su se na najljepši mogući način jedna za drugim nizala 5-minutna predstavljanja svake od škola na različitim čakavskim govorima, dopunjavanih scenskim slikama i pjesmom te posebno dojmljivim vrednovanjem baštinskih vrijednosti s ljubavlju naših mladih. Teško bi bilo izdvojiti bilo koji od nastupa kao najbolji jer najboljih je bilo napretek.

Nedvojbena radost po završetku ovih doista lijepih zajedničkih priredbi, ustukne tek pred žaljenjem što pomalo već tradicionalne - brižno i kvalitetno postavljene izložbe na dan završne priredbe u predvorju Doma kulture, ne traju duže. Tim se izložbama dodatno predstavlja svaka od škola sudionica te, na taj po mnogočemu osobit dan, oblače predvorje Doma kulture Čavle  u živopisne oprave našeg šireg zavičaja – Primorsko-goranske županije. Ujedno su one i svojevrsnim podsjetnikom na nekadašnju Vinodolsku knežiju te još stariju Kneževinu Primorsku Hrvatsku ali i svjedokom 9 stoljetnog čuvanja i voljenja zajedničke baštine ovih naših krajeva. Nadamo se da će u budućnosti ove izložbe doživjeti duže trajanje.

Zadnja točka priredbe ujedno je bio i prvi korak u novi zajednički projekt organizatora Grobničkojesenskih dana -–  zajednički uradak 9 osnovnih škola uključenih u ovogodišnje Katedrine programe. Stoga će u sklopu Grobničke jeseni 2015., nakon 12 mjeseci rada,  ove škole javnosti predstaviti  zajedničko likovno ostvarenje temeljeno na jednom od najznačajnijih europskih pravnih spomenika - Vinodolskom zakonu. Time je krenulo provođenje programa kojeg je  na zajedničkom sastanku ravnatelja uključenih škola Katedra inicirala za obilježavanja svjetskog Dana muzeja u svibnju ove godine. Voditeljica ovog projekta je dugogodišnja Katedrina suradnica – ravnateljica  Osnovne škole Čavle Tanja Stanković, koja je ovogodišnju završnu grobničkojesensku priredbu zaključila predajom temeljnog materijala ravnatelju Osnovne škole „Ivan Mažuranić“ iz Novog Vinodolskog Borisu Turjaku, koje će škole učenici u slijedećih mjesec dana biti domaćinima zajedničkog likovnog uratka devet škola

Hrvatskog primorja – suradnica Katedre.

Darovani



DAROVANI
Od 1993. godine do danas traje neprekidna suradnja Katedre ČSG s grobničkim osnovnim školama i dječjim vrtićima. Tako se na najbollji mogući način već od djetinjstva isprepliću odrastanje i vrijednosti naslijeđene baštine. Da je tome tako svjedoče konkretni pokazatelji; 
u protekla je dva desetljeća u raznim programima, posebice grobničkojesenskim, sudjelovalopreko 20 000 djece, a suradnja s osnovnim školama u konstantnom je usponu već preko 20 godina. Na temeljima takve suradnje 2000. godine pokrećemo projekt DAROVANI, 
kojim zajedno s našim suradnicima provodimo svakogodišnje natječaje za najbolje učeničke literarne radove na čakavštini (prozne i poetske) te učeničke likovne radove. 
Snaženje ove uspješne suradnje se tijekom godina nastavilo s ostalim programima, posebice podukama na starim instrumentima, a potom s još jednim novim programom – svojevrsnim „terenskim nastavama“ za učenike osnovnih škola – suradnica, u grobničkom Kaštelu. 
 
D A R O V A N I DANAS - U K R A T K O
 
– PROJEKT ZA OSNOVNOŠKOLCE S PODRUČJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
 
SVAKOGODIŠNJI PROGRAMI:
 
- natječaji za najbolje literarne radove (sudjeluju sve osnovne škole - suradnice)
- natječaji za najbolje likovne radove (sudjeluju sve osnovne škole - suradnice)
- literarne, povijesne, glazbene i likove radionice te susret s umjetnikom – grobnički kaštelski 
kompleks (svakoga dana po jedna od osnovih škola - suradnica)
- zajednička završna priredba DAROVANI (priredba učenika osnovnih škola koje su 
sudjelovale u prethodnim programima)
- proglašenje najboljih učeničkih radova
- edukativni izlet DAROVANI (za sve nagrađene učenike i voditelje)
 
 
Osim osnovnih škola Čavle i Jelenje – Dražice, s 2013-om godinom su suradnicma u projektu 
upisane osnovne škole: Hreljin, Kostrena, Trsat, Kraljevica, Viškovo, Klana i Bakar.