GROBNIČKA ČAKAVŠĆINA-ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO
REPUBLIKE HRVATSKE/NEMATERIJALNA BAŠTINA

Natječaj za najbolju pjesmu na čakavšćini

ČA nad Kvarneron 2016.

NATJEČAJ ZA NAJBOLJU PJESMU NA ČAKAVŠĆINI

Na natječaju mogu sudjelovati autorice i autori iz Republike Hrvatske i inozemstva stariji od 16 godina, koji pišu na bilo kojem od ovih drevnih oblika hrvatskoga jezika.

Svaki autor može sudjelovati sa samo jednom pjesmom, i to onom koja ranije nije  objavljena u tiskanom obliku.

Natječaj je anoniman, stoga pjesmu ispisanu na CD-u treba potpisati šifrom i poslati na adresu: Katedra ČS za Grobnišćinu, 

Opširnije...

Natječaj ČA nad Kvarneron - info

Grad Grobnik,  3. ožujka 2016.

ČA nad Kvarneron

Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine je, u cilju očuvanja zaštite i promicanja čakavštine kao jednog od drevnih oblika današnjeg standarda, krajem protekle godine pokrenula još jedan novi projekt,  pod nazivom „ČA nad Kvarneron“. 

„ČA nad Kvarnerom“ obuhvaća provedbu godišnjeg natječaja za najbolja poetska ostvarenja na čakavskim govorima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske,  odabir 10 od pristiglih uradaka za uvrštenje u slijedeću knjigu „Grobničkoga zbornika“ te odabir tri najbolja poetska ostvarenja u 2015-oj godini.

Natječaj „ČA nad Kvarnerom“ se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.

O pristiglim je uradcima na prvi natječaj „ČA nad Kvarneron“ odlučivalo tročlano povjerenstvo za prosudbu:  dr.sc. Evelina Rudan, dr.sc. Sanja Zubčić  i dr.sc. Milorad Stojević.

Po njihovom su odabiru u desetu knjigu „Grobničkoga zbornika“ uvršteni: „Kušćić tebe“ Nevenke Erman  iz Žminja, „Teštamenat kaštelana Mate Maršanića Gržina gospodarici grobniškoga kaštela Katarini Zrinskoj“ Vjekoslave Jurdana iz Lovrana, „Kad buden star“  Mladena Ilića iz Rijeke, „Divertiment“  Korine Juretić iz Dražica, „Draga nan je zemlja“ Rine Miletić iz Labina, „Ča“ Franje Pajrića iz Koljnofa u Mađarskoj, „Sanje va melu“ Dolores Petrinić iz Rijeke, „Regal“ Jadranke Skorić iz Opatije, „Poliptih od rib i ribarije“ Luke Skorića  iz Opatije i „Visibabi“ Vlaste Sušanj Kapićeve iz Rijeke.

Povjerenstvo za prosudbu je najboljim proglasilo: „Teštamenat kaštelana Mate Maršanića Gržina gospodarici grobniškoga kaštela Katarini Zrinskoj“ Vjekoslave Jurdana iz Lovrana, „Kušćić tebe“ Nevenke Erman  iz Žminja i „Poliptih od rib i ribarije“ Luke Skorića  iz Opatije.

Dobitnicima će nagrade od 1.000,00, 800,00 i 500,00 kuna biti uručene na predstavljanju 10. knjige redovnih izdanja „Grobničkoga zbornika“.

Na natječaj „ČA nad Kvarnerom“ za 2015. godinu su svoje pjesme prijavili autori s doista velikog područja - od Splita do Pule te na sjeveru Koljnofa u Mađarskoj.

Molimo za objavu informacije, zahvaljujemo i srdačno Vas pozdravljamo.

KATEDRA ČSG - Predsjedništvo

Natječaj-ČA nad Kvarneron 2015.- Obrazloženje Povjerenstva





“ČA nad Kvarneron 2015.”

PROSUDBENO POVJERENSTVO: dr.sc. Evelina Rudan, dr.sc. Sanja Zubčić i dr.sc. Milorad Stojević - O NAGRAĐENIM POETSKIM URADCIMA

1.     Teštamenat kaštelana Mate Maršanića Gržina gospodarici grobniškoga kaštela Katarini Zrinskoj

Prvonagrađena pjesma Teštamenat kaštelana Mate Maršanića Gržina gospodarici grobniškoga kaštela Katarini Zrinskoj bitno se izdvaja od ostalih i poetičkim postupcima i sviješću o njima.  Pjesma intertekstualno pregovara s tekstom arhivske  građe iz grobničke povijesti. Autor/ica pritom svoj tekst vrlo precizno i jezikom  i grafijom   oblikuje u jeziku i pismu prozvanog vremena i mjesta, ali i uvjerljivim  nijansiranim oblikovanjem iskaza  svog lirskog subjekta. Pritom taj poduhvat s jedne strane asocira mogućnost veze s drugim takvim postupcima u korpusu hrvatske lirike, a s druge strane  izmiče prvopoglednom prepoznavanju.

2.     Kušćić tebe

Drugonagrađena pjesma Kušćić tebe poetska je lirska slika koja  nudi svojevrsnu akvarelnu čistoću. Lirika je to  koja se odmiče od kampanilističke vizure,  dijelom potpomognuta  i sviješću o prijašnjim poetičkim uzorima istog jezika/govora.

3.     Poliptih od rib i ribarije

Trećenagrađena pjesma Poliptih od rib i ribarije uključuje uspješni sudar nešto zahtjevnije strukture i kompozicije te posve običnih i u čakavskoj poeziji nerijetko već korištenih toposa s dugom tradicijom. No, i sadržajna razina i struktura nepretencizno ovaj ‘stvarnosni’ efekt ne ostavljaju na pukom popisu i  opisu nego privode stvari metafizičkom.