GROBNIČKA ČAKAVŠĆINA-ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO
REPUBLIKE HRVATSKE/NEMATERIJALNA BAŠTINA

MUZEJ SUVREMENE LIKOVNE UMJETNOSTI GROBNIK

MUZEJSKI PROSTORI U KAŠTELU GROBNIK

Sporazumom o sukcesiji nekadašnje Općine Rijeka, nakon podjele Hrvatske na nove lokalne jedinice 1993. godine, najzapadniji je od 9 frankopanskih kaštela u vinodolskome nizu pripao Općini Čavle.  Potom je Ugovorom, sklopljenim 19. travnja 1994. godine između Općine Čavle kao vlasnika i Katedre Čakavskoga sabora za Grobnišćinu kao tadašnjeg stanara,  Katedra ČS Grobnišćine postala i službenim upraviteljem Kaštela Grobnik. Time su već ranije postavljeni ciljevi i zadaće za ostvarenje postavljenih ciljeva postali obveza i svrha postojanja i djelovanja grobničke Čakavske katedre.

Osim ostalih zadaća koje nalaže Zakon o zaštiti, čuvanju i održavanju kulturnih dobara, Katedra ČSG je već pri osnivanju prihvatila obavljati i zadaću kreiranja i provođenja projekata i programa koji će grobnički Kaštel tijekom godina puniti novim kulturnim sadržajima i kulturnim dobrima. 

Odgovornim je radom Katedre grobnički Kaštel do danas postao nezaobilaznom destinacijom raznih skupina i pojedinaca željnih susreta s bogatom hrvatskom poviješću i kulturnim sadržajima koje ovaj zaštićeni kaštelski kompleks danas nudi.

Kaštel Grobnik je postao svojevrsnim centrom za znanstvena istraživanja i kulturu Grobnišćine - područja koje danas pokrivaju općine Čavle i Jelenje te s nekoliko naselja i Grad Rijeka. Osim mjesta likovnih događanja, Galerija SUG se u proteklom desetljeću  dokazala kao dobrodošao višenamjenski prostor. No, nakon otvaranja novoobnovljene kaštelske dvorane Sokolana,  u ovaj se prostor useljavaju tradicionalni programi i ostale priredbe, a pored Zavičajnog muzeja Grobnišćine s Etnografskom zbirkom, danas je u Kaštelu Grobnik i Muzej suvremene likovne umjetnosti.

 

MUZEJ SUVREMENE LIKOVNE UMJETNOSTI GROBNIK

Muzej suvremene umjetnosti Grobnik domom je jedinstvene zbirke  suvremene likovne umjetnosti. Utvrdili su je povjesničari umjetnosti dr.sc. Berislav Valušek i Boris Toman 17. rujna 2002. godine, selekcijom djela nastalih za rada dotadašnjih saziva umjetnika u okviru Međunarodne likovne kolonije Grobnik. Grobnička Zbirka se sa svakim novim sazivom umjetnika koji rade u u grobničkoj Likovnoj koloniji nadopunjuje novim djelima a, s obzirom na do sada stečen  ugled Međunarodne likovne kolonije Grobnik u zemlji i inozemstvu, realna su očekivanja konstantnog bogaćenja Muzeja suvremene likovne umjetnosti Grobnik. 

Pored sudjelovanja priznatih hrvatskih umjetnika u radu MLKG, zamjetan je broj inozemnih umjetnika i  vrlo plodna međunarodna suradnja koju, sa suradnicima iz Njemačke i Italije, grobnička Katedra njeguje već dugi niz godina. Sudjelovanjem inozemnih likovnih umjetnika u radu grobničke Kolonije, postavljanjem kvalitetnih izložaba likovnih radova iz grobničke Zbirke u inozemstvu te  izložaba inozemnih umjetnika u Kaštelu Grobnik, ta je suradnja svakim danom sve čvršća. To najbolje potvrđuje sve više uspješnih zajedničkih programa, posebice onih provedenih u Njemačkoj.

Nakon velike jednomjesečne izložbe 102 djela iz grobničke Zbirke  u Kongresnom centru Sindelfingen 2008., Katedrini suradnici iz Njemačke (Syrlin Kunsverein E.V. International, Stuttgart) uputili su Katedri poziv da Međunarodnu likovnu koloniju  Grobnik i Muzej suvremene likovne umjetnosti Grobnik 2010. godine predstavi na Sajmu Kunst & Antik u Stuttgartu. Upravo je temeljem tog gostovanja Hrvatska proglašena zemljom-gostom stuttgartskog Sajma za 2010. godinu, što nedvojbeno potvrđuje kvalitetno odrađen i ovaj program grobničkog Muzeja suvremene likovne umjetnosti. .

 

MUZEJ SUVREMENE LIKOVNE UMJETNOSTI GROBNIK je krajem rujna 2014., sa zatvaranjem  za sada jedinstvene izložbe u svijetu pod nazivom “Priziv na devet”, obogaćen s 9 novih umjetničkih djela, koje daruju umjetnici-sudionici izložbe “Priziv na devet ”: Ivan Balažević, Marijan Blažina, Branko Lenić, Zvonimir Kamenar, Bruno Paladin, Tomislav Pavletić, Nenad Petronio, Marinka Premuš i Vinko Šaina. Tim djelima umjetnici – sudionici zahvaljuju Organizatoru na novom konceptu izložaba kao svjetskom raritetu - 13 izložbi u jednoj, i dokumentarnom filmu „Priziv na devet u Grobniku“.

Izložba  Priziv na devet  -  13 izložaba u jednoj ili 9 samostalnih i 4 skupne izložbe u jednoj izložbi

 

Za sada jedinstvena izložba u svijetu,   izložba Priziv na devet, postavljena je u Galeriji suvremene umjetnosti u Gradu Grobniku – u najzapadnijoj  od 9 srednjevjekovnih utvrda za obranu zapadne civilizacije od svih najezdi s istoka (Turaka, Tatara…).

Ovom izložbom 9 suvremenih umjetnika s područja današnjih županija Primorsko-goranske i Istarske svojevrsnim su podsjetnicima na jedan od najznačajnijih europskih pravnih spomenika -  Vinodolski zakon iz 1288. godine i njegove tvorce -  27 predstavnika 9 gradova srednjevjekovne Vinodolske knežije.

Izložba  Priziv na devet je ujedno i podsjetnikom na također jedinstven institut srednjevjekovnog sudovanja u ovim krajevima, po kojem se neriješen spor u jednom od devet frankopanskih gradova rješavao prizivom na tri (prizivom sudaca iz tri grada), a ukoliko ni tada spor nije bio riješen, slijedio je priziv na šest (šest sudaca iz šest frankopanskih gradova). Ako ni tada spor nije bio okončan, o rješavanju je spora odlučivalo 9 sudaca - po jedan iz svakoga od devet vinodolskih gradova -  prizivom na devet.  A mi pak, upravo izložbom Priziv na devet,  svim srednjevjekovnim sporovima zorno suprotstavljamo čvrstu suradnju tijekom protekla dva desetljeća s devet suvremenih umjetnika - 9 svojevrsnih spomenika Međunarodne likovne kolonije Grobnik; Ivan Balažević, Marijan Blažina, Zvonimir Kamenar, Branko Lenić, Bruno Paladin, Tomislav Pavletić, Nenad Petronio, Marinka Premuš i Vinko Šaina.

 

Nije slučajem što je upravo Međunarodna likovna kolonija Grobnik iznjedrila ovu izložbu kao svjetski raritet jer Međunarodna likovna kolonija Grobnik za sada je i jedina umjetnička kolonija u svijetu koje je radom stvoren jedan novi muzej suvremene likovne umjetnosti – Muzej suvremene likovne umjetnosti Grobnik.

 

Jedinstvenost ove izložbe je u činjenici da sviumjetninci  tijekom njezina trajanja 4 puta zamjenjuju svoja izložena djela s po 4 nova ostvarenja, te se jedna skupna izložba u hodu pretvara u 4 različite skupne izložbe. Istovremeno, svaki od umjetnika za to vrijeme izloži ukupno po 16 svojih djela, što je dostatnim za samostalnu izložbu svakoga od  sudionika. Dakle, u jednoj izložbi je ukupno 13 izložaba. Na sva četiri različita postava iste izložbe izloženo je ukupno 170 djela.

Cijeli je projekt Muzeja suvremene likovne umjetnosti Grobnik pod nazivom „Priziv na devet“ obuhvaćen u dokumentarnom filmu pod nazivom „Priziv na devet u Grobniku“, autorice Vlaste Juretić - javnosti predstavljen na otvaranju 22. po redu Grobničke jeseni 21. rujna 2014.

 

Muzej suvremene likovne umjetnosti Grobnik od 2011. godine redovito provodi niz programa uz svjetski Dan muzeja i Europsku noć muzeja, što je ubrzo prepoznao hrvatski Muzejski dokumentacijski centar, stoga je suradnja s MDC-om u stalnom snaženju. Manifestacija Europska noć muzeja u Kaštelu Grobnik je izdvojena među tri najbolja programa uz svjetski Dan muzeja 2013. godine, a s Europske noći muzeja u Kaštelu Grobnik 2014. proslijeđivane su u svijet fotografije slojevita programa u tijeku. Između ostalog, iste je noći utvrđen novi dokument pod nazivom „Grobnička dota“(svojevrsni imovnik Međunarodne likovne kolonije Grobnik). Temeljen je na Vinodolskom zakonu te je i potpisnika „Grobničke dote“, kao i tog zajedničkog Zakona srednjevjekovnih 9 vinodolskih općina,  bilo 27.  Tako je „Grobnička dota“, prizivajući u suvremenost jedan od najznačajnijih europskih pravnih spomenika, ujedno i osobitim podsjetnikom da su Zakon, proglašen u Novom Vinodolskom 1288. godine,  zajednički stvorili i potpisali po tri predstavnika svih 9 vinodolskih gradova. Stoga je tijekom Europske noći muzeja 2014. u Kaštelu Grobnik obilježeno 9 zajedničkih stoljeća Novog Vinodolskog, kao najjužnijeg i Grobnika, kao najsjevernijeg, na najbolji mogući način – opetovanim proglasom Vinodolskog zakona – ovoga puta u Grobniku.

„Grobničku dotu“ će ubuduće potpisivati također 27 potpisnika koje će svake godine uz svjetski Dan muzeja utvrđivati Predsjedništvo Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine.