GROBNIČKA ČAKAVŠĆINA-ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO
REPUBLIKE HRVATSKE/NEMATERIJALNA BAŠTINA

 


Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine

Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine je osnovana 28. srpnja 1992. godine.

Osnivači: u ime riječkog Sveučilišta, po dekanovoj ovlasti, akademik Lujo Margetić, u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Rijekadr.sc. Petar Strčić, ravnatelj Arhiva HAZU-a,  u ime Matice hrvatske dr.sc. Vinko Tadejević, predsjednik Matičinog ogranka u Rijeci, u ime Čakavskoga sabora dr.sc. Petar Strčić, predsjednik i dr.sc. Iva Lukežić, dopredsjednica Čakavskoga sabora, u ime Skupštine Općine Rijeka  mr.sc. Željko Lužavec, predsjednik i Vlasta Juretić, odbornica, u ime Izvršnog vijeća SO Rijeka Franjo Butorac, zamj. predsjednika te tijelo Skupštine Općine Rijeka - Odbor za obilježavanje boja s Tatarima na Grobničkom polju (32 člana), na čelu s predsjednikom Antonom Juretićem.

Grobnišćina je područje Primorsko-goranske županije – današnjih općina Čavle i Jelenje te dijela Grada Rijeke. Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine djeluje u okviru Čakavskoga

sabora sa sjedištem u Žminju.  Sjedište Katedre je u grobničkom Kaštelu i od travnja 1994. godine njegovim je upraviteljem,  temeljem ugovora sklopljenog  s vlasnikom - Općinom Čavle.

Djelatnosti grobničke Čakavske katedre su: briga o grobničkom Kaštelu kao zaštićenoj materijalnoj baštini RH i svim sadržajima u njemu, istraživanje i obogaćivanja cjelokupne grobničke baštine, s naglaskom na brigu, čuvanje i zaštitu grobničkoga govora te kreiranja i realizacije programa u cilju nastanjivanja grobničkog Kaštela kulturnim sadržajima i promicanja Grobnišćine uopće. U dvadeset godina postojanja, Katedra ČSG je grobnički Kaštel obogatila nizom novih kulturnih sadržaja. Pored Zavičajnog muzeja Grobnišćine s Etnografskom zbirkom,  danas je Kaštel Grobnik domom Galerije suvremene umjetnosti, sa Zbirkom suvremene likovne umjetnosti Grobnik, sjedištem Međunarodne likovne kolonije Grobnik, Festivala Grobnička skala itd.

Predsjedništvo KATEDRE:

            PREDSJEDNIŠTVO KATEDRE ČAKAVSKOGA SABORA GROBNIŠĆINE  2012. – 2016.

1.         Stanislav Lukanić, predsjednik
2.         Vlasta Juretić, dopredsjednica
3.         Vinko Škaron, tajnik
4.         Marinko Dumanić, član
5.         Ada Maršanić, članica
6.         Dajana Haramija, članica
7.         Vesna Broznić, članica
8.         Eleonora Čargonja Kumić, članica
9.         Čargonja Košuta Nensi, članica
10.      Željka Frlan, članica
11.      Danijela Lambaša, članica
12.      Cvjetana Linić, članica
13.      Marin Relja, član
14.      Stanislav Valić, član
15.      Berislav Valušek, član           

            Predstavnici Katedre ČS Grobnišćine u Skupštini Čakavskog sabora           

1.         Marinko Dumanić
            zamjenik: Ada Maršanić - Vinko Škaron - Dajana Haramija
2.         Ada Maršanić
            zamjenica: Dajana Haramija

Djelatnosti Katedre se provode kroz razne programe, manifestacije i projekte:

a.    ZNANSTVENI SKUPOVI Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi

b.    NAKLADNIŠTVO: GROBNIČKI ZBORNIK/redovna i posebna izdanja, te ostale knjige i druge tiskovine

c.    MEĐUNARODNA LIKOVNA KOLONIJA GROBNIK

d.    GALERIJA SUVREMENE UMJETNOSTI GROBNIK sa ZBIRKOM SUVREMENE LIKOVNE UMJETNOSTI GROBNIK

e.    ETNOGRAFSKA ZBIRKA/ZAVIČAJNI MUZEJ GROBNIŠĆINE

f.    FESTIVAL Grobnička SKALA

g.    GROBNIČKA JESEN

h.    CASTRUM

i.     KVIZ ZNANJA

j.     LIKOVNA SKUPINA

k.    SCENSKA SKUPINA  

KATEDRA – POVIJEST

25. rujna 1991. godine Skupština Općine Rijeka je osnovala Odbor za obilježavanje 750. obljetnice boja s Tatarima na Grobničkome od 32 člana. Odbor je radio godinu dana, na čelu s predsjednikom Antonom Juretićem, ing. arh., a Predsjedništvo Odbora su činili voditelji pet skupina: za povijesni dio akademik Lujo Margetić, za crkvenu povijest prof. dr Josip Manjgotić, za povijesni razvoj gospodarstva prof. dr. Vinko Tadejević, za filologiju i književnost prof. dr. Iva Lukežić i za pučku tradiciju Vlasta Juretić.

          Predsjedništvo Odbora je postavilo ciljeve: organizacija znanstvenih istraživanja i pokretanje redovitih znanstvenih skupova, priprema i tisak Grobničkoga zbornika, priprema programa u suradnji s osnovnim školama, obnovu mlina u Martinovome selu, izdavanje reprinta knjige A. T. Pavičića Izgon Mongola iz Hrvatske, pripremu i realizaciju svih kulturnih i sportskih priredbi tijekom planirane središnje proslave te prikupljanjem eksponata i osnivanje zavičajne etnografske zbirke s izvedbom potrebnih radova na Kašelu. Međutim,  osnivač Odbora – Skupština Općine Rijeka se usprotivila ulaganju sredstava u grobnički Kaštel dok on ne dobije svog trajnog stanara, koji će brinuti o Kaštelu i kulturnim sadržajima u njemu. Slijedom tog zaključka je Predsjedništvo Odbora odlučilo da će se u Kaštelu Grobnik po završetku jednogodišnjeg rada Odbora

osnovati Ustanova u kulturi koja će voditi daljnju brigu o grobničkom Kaštelu.   1992. godine (14. lipnja) je je Odbor u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gradu Grobniku organizirao praizvedbu  Kantate na Grobniku Ivana pl. Zajca (Riječki oratorijski zbor, pod ravnanjem maestra Duška Prašelja i uz klavirsku pratnju profesorice Nine Kovačić), a nakon toga je u grobničkome Kaštelu otvorena Etnografska zbirka Grobnišćine. Iste je godine Odbor uz pomoć sponzora obnovio mlin u Martinovom selu i 16. lipnja 1992. godine je on pušten u rad. U Palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu je 17. lipnja 1992. godine akademik Lujo Margetić pokrenuo prvi znanstveni skup o Grobnišćini, a skup je dan kasnije nastavio s radom u dvorani grobničkog Kaštela (Sokolana). 20. lipnja 1992. godine je u grobničkome Kašelu gostovalo Hrvatsko narodno kazalište iz Rijeke s fragmentima Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinski.         Cjelokupni program obilježavanja 750. obljetnice boja s Tatarima na Grobničkome polju održavao se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH  dr. Franje Tuđmana,koji je 21. lipnja 1992. godine nazočio centralnoj proslavi. Tijekom boravka na Grobnišćini  posjetio je staru gradsku jezgru Grada Grobnika, položio cvijeće na spomenik pothumskim žrtvama u Sobolima i govorio na centralnoj svečanosti na Grobničkome polju.

          Po završetku rada Odbor inicira osnivanje Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine koju  28. srpnja 1992. godine, uz Odbor osnivaju: Skupština Općine Rijeka, zastupana po predsjedniku Željku Lužavcu i Franji Butorcu, Matica Hrvatska, zastupana po dr.sc. Vinku Tadejeviću, Sveučilište u Rijeci, zastupano po akademiku Luji Margetiću, Čakavski sabor, zastupan po predsjedniku dr.sc.  Petru Strčiću i dopredsjednici dr.sc. Ivi Lukežić. Istog je dana odabrano prvo Predsjedništvo Katedre ČSG: Stanislav Valić, predsjednik, prof. dr. Alma Polić, dopredsjednica, Vlasta Juretić, tajnica te članovi: dr.sc. Josip Manjgotić, mr.sc. Željko Lužavec, Ada Maršanić i Dražen Herljević.

Svojim konstituriranjem 1993. godine Općina Čavle od nekadašnje Općine Rijeka dobiva u naslijeđe Katedru Čakavskoga sabora za Grobnišćinu, kao «sadržaj» grobničkoga Kaštela te je tako Katedra ČSG prva a nekoliko slijedećih godina i jedina udruga u kulturi Općine Čavle. 

Od 21. travnja 1994. godine Općina Čavle i Katedre ČSG sklapaju ugovor o upravljanju grobničkim Kaštelom. Imenujući Katedru ČSG upravljačem grobničkog Kaštela Općina Čavle je u cijelosti izvršila obvezu preuzetu diobom od nekadašnje Općine Rijeka