GROBNIČKA ČAKAVŠĆINA-ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO
REPUBLIKE HRVATSKE/NEMATERIJALNA BAŠTINA

Osobna karta Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine

KATEDRA ČAKAVSKOGA SABORA GROBNIŠĆINE

PREDSJEDNIŠTVO: Vlasta Juretić,  Vinko Škaron,  dr.sc. Sanja Zubčić, Zvonimir Kamenar, Ada Maršanić, Silvana Demark, Marinko Dumanić, Norbert Mavrinac, Cvetana Linić, Veljko Franović,  Željka Frlan, Tanja Stanković, Lea Kumić, Dolores Lukanić i Antonija Juričić

Predsjednica:

Vlasta Juretić

Tajnik:

Vinko Škaron

PROGRAMSKE DJELATNOSTI – VODITELJI

ZNANSTVENI SKUPOVI „Grobnišćina; tragovi znakovi i smjerkokazi“ i nakladništvo:

dr.sc. Sanja Zubčić

OČUVANJE I ZAŠTITA KAŠTELSKOG KOMPLEKSA GROBNIK:

Marinko Dumanić i Norbert Mavrinac

MUZEJ SUVREMENE LIKOVNE UMJETNOSTI GROBNIK i MEĐUNARODNA LIKOVNA KOLONIJA GROBNIK

Vlasta Juretić i Vinko Škaron

OSTALE LIKOVNE DJELATNOSTI:

Zvonimir Kamenar i Dolores Lukanić

SURADNJA SA ŠKOLAMA:

Tanja Stanković i Lea Kumić

PUČKE TRADICIJE i ZAVIČAJNI MUZEJ:

Ada Maršanić i Veljko Franović

ORGANIZACIJA PROVEDABA PROGRAMA:

Željka Frlan i Cvetana Linić 

KLUB MLADIH:

Antonija Juričić

NADZOR:

Silvana Demark i Marinko Dumanić

GLAVNA UREDNICA SVIH KATEDRINIH IZDANJA:

dr.sc. Iva Lukežić, prof. emeritus Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

STRUČNI SAVJETNIK ZA LIKOVNE DJELATNOSTI:

dr.sc. Berislav Valušek

Izborna skupština Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine 2016


Sinoć je u Kaštelu Grobnik održana Izborna skupština Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine  za mandatno razdoblje 2016. – 2020.

U narednom će razdoblju grobničku Katedru voditi: Vlasta Juretić (predsjednica),  Barbara Brnelić (dopredsjednica) i Vinko Škaron (tajnik) te članice i članovi Predsjedništva: Silvana Demark, Marinko Dumanić, Veljko Franović,  Željka Frlan,  Dolores Lukanić,

Opširnije...

Grad Grobnik



Grad Grobnik
 
Grad Grobnik se nalazi na vojno, gospodarski i prometno najpovoljnijoj točki Vinodola. Ovo se malo primorsko mjesto smjestilo na brežuljku gdje tisuću godina stare zidine s jedne strane miluje mediteranska klima i blagonakloni mu Kvarner, iznad kojega se isprepliću bajkovita brdašca s obiljem ljekovitoga bilja karakterističnih mirisa mediteranskoga podneblja, a s druge mu strane grobničke alpe, kao predvorje Gorskoga kotara daruju svježinu kontinentalne klime. Tu se nebu propinje najzapadniji frankopanski kaštel nekadašnje Vinodolske knežije Grobnik, koji je oko tisućite godine izgrađen na rimskim temeljima. Na sjeverozapadu pogled s grobničkoga Kaštela puca na jedan krak limesa. 
Grad Grobnik je stara gradska jezgra današnje Općine Čavle. Naseljen je još u pretpovijesti, potom su ovdje Iliri. Rimljani ga osvajaju i podižu čvršću utvrdu radi obrane od barbara za vrijeme seobe naroda. Potom je u rukama Gota i Franaka. Od 10. stoljeća pripada hrvatskoj državi, a od 1225. godine je u vlasništvu knezova Krčkih. Ime Grobnik i njegovi predstavnici se spominju 1288. godine u jednom od najznačajnijih pravnih dokumenata feudalne Evrope, Vinodolskom zakonu, pisanom glagoljicom na hrvatskom jeziku. U 15. i 16. stoljeću život u Gradu Grobniku karakteriziraju silovite provale Osmanlija. Grobnik od Frankopana prelazi u ruke njihovih rođaka Zrinskih. Godine 1671. je vrlo bogati Grobnik opljačkan i predan austro-ugarskoj komori.
Kaštel Grobnik sazidan je u obliku trokuta, opasan zidom, učvršćen kulama i polukulama te dodatno zaštićen još jednim pojasom bedema. Fortifikacije su uglavnom građene od 15. do 17. stoljeća. U prizemlju juguzapadne kule nalazi se kapela sv. Jelene sa sačuvanim renesansnim portalom. U dvorištu Kaštela je gotički bunar s uklesanim grbovima Frankopana i knezova Krbavskih iz 15. stoljeća. 
U neposrednoj blizini Kaštela je župna crkva svetih Filipa i Jakova, o kojoj su prvi zapisi iz 1105. godine. Ispod Kaštela se pak proteže Grobničko polje, na kojemu su 1242. godine Hrvati pobijedili Tatare, kojih se prodori dalje od Grobničkoga polja nigdje u povijesti ne spominju. Na Grobničkome polju je od 1932. godine sportska zračna luka, a od sedamdesetih godina 20. stoljeća i Automotodrom Grobnik. 
U grobničkome Kaštelu danas je Muzej suvremene likovne umjetnosti i Zavičajni muzej s etnografskom zbirkom te jedna od najljepših galerija u Primorsko-goranskoj županiji, Galerija suvremene umjetnosti Grobnik. Grobnički Kaštel je od 1996. godine sjedištem Međunarodne likovne kolonije, s nastalih više stotina umjetnina, kojih su autori likovni umjetnici iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Poljske, Makedonije, Austrije, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Španjolske, Švicarske, Meksika, Brazila, Argentine Kine, Japana... 2002. godine je od umjetnina nastalih radom MLKG utvrđena Zbirka suvremene likovne umjetnosti Grobnik. Od 1998. godine je tu sjedište jedinstvenog festivala za mlade pjevačke talente, Festivala Grobnička skala. 
Od 1992. godine je u Kaštelu sjedište grobničke Katedre Čakavskoga sabora. Grobnički Kaštel je tijekom godina postao svojevrsnim kulturnim centrom Grobnišćine i Primorsko-goranske županije. U njemu se održavaju velike manifestacije, od kojih su nekoliko tradicionalnih, s brojnim programima, u kojima su sudionici iz Hrvatske i drugih zemalja, posebice u ljetnim i jesenskim mjesecima.
 
OBITELJ FRANKOPAN
 
Frankopani se pojavljuju na otoku Krku u prvoj polovini 12. stoljeća, poznati kao knezovi Krčki, a širenjem posjeda s otoka Krka na kopno, postaju poznati i kao knezovi Modruški, Vinodolski, Senjski, Ozaljski, Brački, Brinjski itd. Osim u Hrvatskoj, njihovi se posjedi nalaze i u Austriji, Bosni, Mađarskoj, Italiji, Sloveniji, Švedskoj itd. Srodnici su vladajućih dinastija, najdugovječnija su i najznamenitija obitelj na Jadranskome moru. U 15. stoljeću gube otok Krk te se više vezuju za posjede u Habsburškoj Monarhiji. U drugoj polovici 17. stoljeća iskorjenjuju ih Habsburgovci, zajedno s isto tako uglednom hrvatskom plemićkom obitelji Zrinski. Svojom plodnom djelatnošću stječu vrlo visoko mjesto u hrvatskoj i europskoj povijesti. Hrvatski su potkraljevi/banovi, danski kraljevski namjesnici u Švedskoj, biskupi u Mađarskoj, generali i kapetani Vojne Krajine, gradonačelnici (primjerice Splita i Muggie/Milja), utemeljitelji samostana (primjerice grada Ogulina) i obnovitelji (primjerice zvonika Sv. Duje, simbola grada Splita). Braniteljima su i njegovateljima starohrvatske Službe Božje sv. Ćirila i Metoda, hrvatskoga jezika i pisma glagoljice. Njihova kulturna, crkvena, pravna, prosvjetna, jezična, graditeljska, politička, diplomatska i vojna baština je veoma bogata. Upravo je zalaganjem Frankopana 1288. godine donesen Vinodolski zakon, jedan od najnaprednijih u feudalnoj Europi.
 

Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine

 


Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine

Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine je osnovana 28. srpnja 1992. godine.

Osnivači: u ime riječkog Sveučilišta, po dekanovoj ovlasti, akademik Lujo Margetić, u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Rijekadr.sc. Petar Strčić, ravnatelj Arhiva HAZU-a,  u ime Matice hrvatske dr.sc. Vinko Tadejević, predsjednik Matičinog ogranka u Rijeci, u ime Čakavskoga sabora dr.sc. Petar Strčić, predsjednik i dr.sc. Iva Lukežić, dopredsjednica Čakavskoga sabora, u ime Skupštine Općine Rijeka  mr.sc. Željko Lužavec, predsjednik i Vlasta Juretić, odbornica, u ime Izvršnog vijeća SO Rijeka Franjo Butorac, zamj. predsjednika te tijelo Skupštine Općine Rijeka - Odbor za obilježavanje boja s Tatarima na Grobničkom polju (32 člana), na čelu s predsjednikom Antonom Juretićem.

Grobnišćina je područje Primorsko-goranske županije – današnjih općina Čavle i Jelenje te dijela Grada Rijeke. Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine djeluje u okviru Čakavskoga

sabora sa sjedištem u Žminju.  Sjedište Katedre je u grobničkom Kaštelu i od travnja 1994. godine njegovim je upraviteljem,  temeljem ugovora sklopljenog  s vlasnikom - Općinom Čavle.

Djelatnosti grobničke Čakavske katedre su: briga o grobničkom Kaštelu kao zaštićenoj materijalnoj baštini RH i svim sadržajima u njemu, istraživanje i obogaćivanja cjelokupne grobničke baštine, s naglaskom na brigu, čuvanje i zaštitu grobničkoga govora te kreiranja i realizacije programa u cilju nastanjivanja grobničkog Kaštela kulturnim sadržajima i promicanja Grobnišćine uopće. U dvadeset godina postojanja, Katedra ČSG je grobnički Kaštel obogatila nizom novih kulturnih sadržaja. Pored Zavičajnog muzeja Grobnišćine s Etnografskom zbirkom,  danas je Kaštel Grobnik domom Galerije suvremene umjetnosti, sa Zbirkom suvremene likovne umjetnosti Grobnik, sjedištem Međunarodne likovne kolonije Grobnik, Festivala Grobnička skala itd.

Predsjedništvo KATEDRE:

            PREDSJEDNIŠTVO KATEDRE ČAKAVSKOGA SABORA GROBNIŠĆINE  2012. – 2016.

1.         Stanislav Lukanić, predsjednik
2.         Vlasta Juretić, dopredsjednica
3.         Vinko Škaron, tajnik
4.         Marinko Dumanić, član
5.         Ada Maršanić, članica
6.         Dajana Haramija, članica
7.         Vesna Broznić, članica
8.         Eleonora Čargonja Kumić, članica
9.         Čargonja Košuta Nensi, članica
10.      Željka Frlan, članica
11.      Danijela Lambaša, članica
12.      Cvjetana Linić, članica
13.      Marin Relja, član
14.      Stanislav Valić, član
15.      Berislav Valušek, član           

            Predstavnici Katedre ČS Grobnišćine u Skupštini Čakavskog sabora           

1.         Marinko Dumanić
            zamjenik: Ada Maršanić - Vinko Škaron - Dajana Haramija
2.         Ada Maršanić
            zamjenica: Dajana Haramija

Djelatnosti Katedre se provode kroz razne programe, manifestacije i projekte:

a.    ZNANSTVENI SKUPOVI Grobnišćina: tragovi, znakovi i smjerokazi

b.    NAKLADNIŠTVO: GROBNIČKI ZBORNIK/redovna i posebna izdanja, te ostale knjige i druge tiskovine

c.    MEĐUNARODNA LIKOVNA KOLONIJA GROBNIK

d.    GALERIJA SUVREMENE UMJETNOSTI GROBNIK sa ZBIRKOM SUVREMENE LIKOVNE UMJETNOSTI GROBNIK

e.    ETNOGRAFSKA ZBIRKA/ZAVIČAJNI MUZEJ GROBNIŠĆINE

f.    FESTIVAL Grobnička SKALA

g.    GROBNIČKA JESEN

h.    CASTRUM

i.     KVIZ ZNANJA

j.     LIKOVNA SKUPINA

k.    SCENSKA SKUPINA  

KATEDRA – POVIJEST

25. rujna 1991. godine Skupština Općine Rijeka je osnovala Odbor za obilježavanje 750. obljetnice boja s Tatarima na Grobničkome od 32 člana. Odbor je radio godinu dana, na čelu s predsjednikom Antonom Juretićem, ing. arh., a Predsjedništvo Odbora su činili voditelji pet skupina: za povijesni dio akademik Lujo Margetić, za crkvenu povijest prof. dr Josip Manjgotić, za povijesni razvoj gospodarstva prof. dr. Vinko Tadejević, za filologiju i književnost prof. dr. Iva Lukežić i za pučku tradiciju Vlasta Juretić.

          Predsjedništvo Odbora je postavilo ciljeve: organizacija znanstvenih istraživanja i pokretanje redovitih znanstvenih skupova, priprema i tisak Grobničkoga zbornika, priprema programa u suradnji s osnovnim školama, obnovu mlina u Martinovome selu, izdavanje reprinta knjige A. T. Pavičića Izgon Mongola iz Hrvatske, pripremu i realizaciju svih kulturnih i sportskih priredbi tijekom planirane središnje proslave te prikupljanjem eksponata i osnivanje zavičajne etnografske zbirke s izvedbom potrebnih radova na Kašelu. Međutim,  osnivač Odbora – Skupština Općine Rijeka se usprotivila ulaganju sredstava u grobnički Kaštel dok on ne dobije svog trajnog stanara, koji će brinuti o Kaštelu i kulturnim sadržajima u njemu. Slijedom tog zaključka je Predsjedništvo Odbora odlučilo da će se u Kaštelu Grobnik po završetku jednogodišnjeg rada Odbora

osnovati Ustanova u kulturi koja će voditi daljnju brigu o grobničkom Kaštelu.   1992. godine (14. lipnja) je je Odbor u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gradu Grobniku organizirao praizvedbu  Kantate na Grobniku Ivana pl. Zajca (Riječki oratorijski zbor, pod ravnanjem maestra Duška Prašelja i uz klavirsku pratnju profesorice Nine Kovačić), a nakon toga je u grobničkome Kaštelu otvorena Etnografska zbirka Grobnišćine. Iste je godine Odbor uz pomoć sponzora obnovio mlin u Martinovom selu i 16. lipnja 1992. godine je on pušten u rad. U Palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu je 17. lipnja 1992. godine akademik Lujo Margetić pokrenuo prvi znanstveni skup o Grobnišćini, a skup je dan kasnije nastavio s radom u dvorani grobničkog Kaštela (Sokolana). 20. lipnja 1992. godine je u grobničkome Kašelu gostovalo Hrvatsko narodno kazalište iz Rijeke s fragmentima Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinski.         Cjelokupni program obilježavanja 750. obljetnice boja s Tatarima na Grobničkome polju održavao se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH  dr. Franje Tuđmana,koji je 21. lipnja 1992. godine nazočio centralnoj proslavi. Tijekom boravka na Grobnišćini  posjetio je staru gradsku jezgru Grada Grobnika, položio cvijeće na spomenik pothumskim žrtvama u Sobolima i govorio na centralnoj svečanosti na Grobničkome polju.

          Po završetku rada Odbor inicira osnivanje Katedre Čakavskoga sabora Grobnišćine koju  28. srpnja 1992. godine, uz Odbor osnivaju: Skupština Općine Rijeka, zastupana po predsjedniku Željku Lužavcu i Franji Butorcu, Matica Hrvatska, zastupana po dr.sc. Vinku Tadejeviću, Sveučilište u Rijeci, zastupano po akademiku Luji Margetiću, Čakavski sabor, zastupan po predsjedniku dr.sc.  Petru Strčiću i dopredsjednici dr.sc. Ivi Lukežić. Istog je dana odabrano prvo Predsjedništvo Katedre ČSG: Stanislav Valić, predsjednik, prof. dr. Alma Polić, dopredsjednica, Vlasta Juretić, tajnica te članovi: dr.sc. Josip Manjgotić, mr.sc. Željko Lužavec, Ada Maršanić i Dražen Herljević.

Svojim konstituriranjem 1993. godine Općina Čavle od nekadašnje Općine Rijeka dobiva u naslijeđe Katedru Čakavskoga sabora za Grobnišćinu, kao «sadržaj» grobničkoga Kaštela te je tako Katedra ČSG prva a nekoliko slijedećih godina i jedina udruga u kulturi Općine Čavle. 

Od 21. travnja 1994. godine Općina Čavle i Katedre ČSG sklapaju ugovor o upravljanju grobničkim Kaštelom. Imenujući Katedru ČSG upravljačem grobničkog Kaštela Općina Čavle je u cijelosti izvršila obvezu preuzetu diobom od nekadašnje Općine Rijeka