pogovor 

Hvala što On zemljom hoda

18. svibnja

 

GALERIJA SUVREMENE UMJETNOSTI GROBNIK u 19,00:

Predstavljanje knjige

Zajednička povijest hrvatskih narječja 1.

autorice  dr.sc. Ive lukežić

Knjigu će predtaviti; dr.sc. Sanja Zupćić i dr.sc. Silvana Vranić  

u programu sudjeluje: Diana Grubišić Ćiković, na harfi
 

19. svibnja.

 

EUROPSKA NOĆ MUZEJA 

ATRIJ - u 20,00:

Okupljanje gostiju    .

Zidine ove pjevaju noćas…- otvaranje manifestacije

 

OKRUGLA DVORANA u 21,00: 

D u g a

Otvaranje izložbe likovnih radova mladih grobničkih umjetnika;

Barbara  Lukanić, Dajana Radoš, Erna Krstić, Ivan Valušek, Romina Mejak i Slađana Šalić – u programu sudjeluje: Ivan Valušek na sitru.

ATRIJ u 21,30

Ženski zbor KOREZIN i Trio  DE CAMERA (klavir, flauta i violončelo) 

GALERIJA SUVREMENE UMJETNOSTI GROBNIK u 22,00:

 

UMJETNOST U POKRETU - CROARTIA  2012.

 

Otvaranje izložbe likovnih radova umjetnika iz Hrvatske i drugih zemalja – djela nastala za rada saziva MLK Grobnik u travnju  2012.

Stručni osvrt: dr.sc. Berislav Valušek

ATRIJ –  22,30:

Lijepa je ova noć svibanjska…

P o n o ć n i     k o n c e r t :

Kvartet Veljak,

Klapa Grobnik

i grobničke pjesnikinje

 KATEDRA ČAKAVSKOG SABORA ŠOPRON

Koljnof, ma kako mehko zvučal,
ne more mehkije leh ča ga duša ćuti… 
 

Već su se u lipnju 2011. godine, za osnivanja prve čakavske katedre u inozemstvu, Katedre Čakavskoga sabora Šopron, ubrzano čvrstile prijateljske veze između grobničke Čakavske katedre i one u nastajanju. Ništa nije slučajno, moglo bi se i ovom prigodom reći, jer je predsjednik Šopronske katedre Franjo Pajrić (Ferenc Payrits) iz Koljnofa već tamo početkom devedesetih godina prošloga stoljeća utirao putove u Hrvatskom primorju za današnju Katedru Šopron. Čakavska katedra Šopron je danas u okviru Čakavskoga sabora jedna od 30 aktivnih katedri, od kojih je 29 na području Hrvatske.

          Grobnička Čakavska katedra je u devedesetim godinama već kreirala svoju budućnost na temeljima znanstvenih skupova; Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi. Bilo je to vrijeme izlaženja iz tiska prvih brojeva jedinog glasila.....Cijeli članak

 
KVIZ GDJE SAM – TKO SAM; POBJEDNIK HRVOJE OŽANIĆ 

Završnica Kviza GDJE – SAM TKO SAM održana je u revijalnom dijelu ovogodišnjeg Festivala Grobnička skala 10. prosinca u Domu kulture Čavle. Od 13 polufinalista u završnicu se plasiralo finalista -  Marija Žeželić, učenica Osnovne škole Čavle i Hrvoje Ožanić, učenik Osnovne škole Sveti Matej Viškovo, koji su se za nagradu od 5.000,00 kuna borili znanjem. Oboje kandidata su pokazali izuzetno dobro, ali i podjednako poznavanje povijesti i zemljopisa šireg zavičaja te je, i nakon što im je voditelj Robert Ferlin postavio ukupno 20 pitanja, rezultat bio neriješen, što je bilo  razlogom produženja natjecanja s pitanjima na ispadanje.

I u ovome su dijelu Kviza finalisti dokazali odličnu pripremljenost te je Mariji Žeželić pobjeda izmaknula doslovno za „vlas“. Hrvoje Ožanić je tako postao prvim pobjednikom Kviza GDJE SAM – TKO SAM. No, ni drugoplasirana Marija Žeželić se nije uzalud pripremala za finale jer je Privredna banka Zagreb, inače sponzor polufinalne večeri, priredila iznenađenje darujući drugoplasiranu s utješnom nagradom od 1.000,00 kuna.

Generalni pokrovitelj Kviza je Novi list, medijski pokrovitelji HR Radio Rijeka, Pomorski radio Bakar i Domaći radio, a sponzori Općina Čavle i Privredna banka Zagreb.  

 
    U program obilježavanja 340 godina pogibije Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana je 30. travnja  u grobničkome Kaštelu nazočne uveo predsjednik Katedre Stanislav Lukanić, a izlaganje na temu pogibije uokvirene današnjicom imao je biskup gospićko-senjski dr.sc.Mile Bogović.
Potresno posljednje pismo Petra Zrinskoga,koje je pred pogubljenje uputio svojoj ženi Katarini, čitala je Marta Zoretić, koju je za ovaj nastup pripremila dr.sc.Iva Lukežić.  U sklopu je ovog programa otvorena izložba likovnih radova iz fudusa Zbirke suvremene likovne umjetnosti Grobnik, hrvatskih autora.
Cijeli je program obilježavanja obljetnice u Gradu Grobniku završio s misom zadušnicom u crkvi Sv.Filipa i Jakova, koju je predvodio
biskup Mile Bogović..........
Cijeli tekst

 VELIKA LJETNA IZLOŽBA U GROBNIČKOME KAŠTELU

        U Galeriji SUG, u grobničkome Kaštelu povjesničarka umjetnosti, likovna kritičarka i novinarka Adelinda Allegretti iz Rima postavila je izuzetno zanimljivu ljetnu izložbu. Kroz tridesetak likovnih radova, 22 autora iz Italije, Austrije, Njemačke, Španjolske, Meksika i Kolumbije, autorica izložbom GRAND TOUR na osobit način ukazuje, prokazuje, propitkuje, pa čak i pita ali, ne samo pita već i odgovara, jasno pred posjetitelja prostirući beskrajne mogućnosti pogleda u nas same, nudeći tako svakome od nas zanimljivo i nedvojbeno nadasve korisno putovanje. Na njezin način izložba GRAND TOUR u Galeriji SUG postaje svojevrsnim smjerokazom, ali i izazovom, kojemu nije lako odoljeti, posebice ne ljubitelju likovne umjetnosti.
GRAND TOUR 2010. u grobničkoj Galeriji SUG je izazov, kojemu nije lako odoljeti, a posebice ljubitelju likovne umjetnosti.
Izložba je otvorena od 11. lipnja do 10. rujna. 2010. godine:
-ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom od 10,00 – 13,00
-petkom, subotom i nedjeljom od 18,00 do 20,00

Otvaranjem izložbe GRAND TOUR u grobničkome Kaštelu ujedno kreće i manifestacija Leta va Kaštelu 2010, pod pokroviteljstvom Općine Čavle.
Autorica izložbe GRAND TOUR GROBNIK 2010. Adelinda Allegretti u uvodnome dijelu stručnog osvrta kaže:
Zamisao o postavljanju izložbe na temu Grand toura nastala je prije godinu dana, prošloga rujna, kada sam imala priliku.....Cijeli članak

Grad Grobnik se nalazi na vojno, gospodarski i prometno najpovoljnijoj točki Vinodola. Ovo se malo primorsko mjesto smjestilo na brežuljku gdje tisuću godina stare zidine s jedne strane miluje mediteranska klima i blagonakloni mu Kvarner, iznad kojega se isprepliću bajkovita brdašca s obiljem ljekovitoga bilja karakterističnih mirisa mediteranskoga podneblja, a s druge mu strane grobničke alpe, kao predvorje Gorskoga kotara daruju svjež kontinentalne klime. Tu se nebu propinje najzapadniji frankopanski kaštel nekadašnje Vinodolske knežije Grobnik, koji je oko tisućite godine izgrađen na rimskim temeljima. Na sjeverozapadu pogled s grobničkoga Kaštela puca na jedan krak limesa.
Grad Grobnik je stara gradska jezgra današnje Općine Čavle. Naseljen je još u pretpovijesti, potom su ovdje Iliri. Rimljani ga osvajaju i podižu čvršću utvrdu radi obrane od barbara za vrijeme seobe naroda. Potom je u rukama Gota i Franaka. Od 10. stoljeća pripada hrvatskoj državi, a od 1225. godine je u vlasništvu knezova Krčkih. Ime Grobnik i njegovi predstavnici se spominju 1288. godine u jednom od najznačajnijih pravnih dokumenata feudalne Evrope, Vinodolskom zakonu, pisanom glagoljicom na hrvatskom jeziku. U 15. i 16. stoljeću život u Gradu Grobniku karakteriziraju silovite provale Osmanlija. Grobnik od Frankopana prelazi u ruke njihovih rođaka Zrinskih. Godine 1671. je vrlo bogati Grobnik opljačkan i predan austro-ugarskoj komori..........
Katalog pdf    Program pdf 

Cijeli tekst na:

...........Koji je od tih oblika jezično pravilan, i koji preporučiti? Odmah valja reći da su u hrvatskom jeziku pravilna sva četiri oblika. Još je u svom članku u prvom broju Grobničkog zbornika jedan od vodećih hrvatskih lingvista dr. Josip Silić (i sam Grobničan) stručnom argumentacijom dokazao da su svi navedeni oblici jezično mogući, dakle su svi pravilni unutar našega jezika.
Budući da ljudi i dalje pitaju kojem od ta četiri oblika dati prednost, evo dodatnog pojašnjenja. Pod pojmom hrvatskog jezika podrazumijevamo i hrvatski suvremeni jezični standard (suvremeni hrvatski književni jezik) i suvremene organske (narodne, konkretne) govore na terenu, koji mogu biti čakavski, kajkavski i štokavski. Pod pojmom hrvatskog jezika razumijevamo i još ponešto, no to....... U jednom su Grobničani jednodušno suglasni: odbijaju naziv Grobinština, a za naziv Grobniština mogu dometnuti da se i ne rabi. Osobno držim da je čitava ta dvojba novijeg datuma. Sva su četiri naziva nastala tek u ovom stoljeću nakon novije podjele na administrativna područja koja je zatim valjalo imenovati. U starijim se tekstovima sreću nazivi: Grobničko polje i Grobnik kao ime jednog mjesta. Poštujući jezični osjećaj većine Grobničana i njihovo pravo na izbor imena područja na kojem žive, a uzimajući u obzir činjenicu da toponim ne mora biti književnojezičnog lika, preporučujem na prvom mjestu uporabu čakavskog lika tog naziva: GROBNIŠĆINA.........

Cijeli tekst